Voće

Voće

Voće je zrelo reproduktivno tijelo biljaka sjemenjača, pogotovo onih koje imaju svježe plodove. Voće je dragocjeno i nezamjenjivo za dobar rad i vitalnost organizma čovjeka. Značajna je uloga mineralnih materija, zvanih makroelementi ili mineralne soli, kao i uloga nezaobilaznih mikroelemenata.

Voće spada u posebnu grupu namirnica koje se, sa pojedinim izuzecima odlikuju:

malom energetskom vrijednošću
velikim sadržajem vode
malom količinom proteina i masti
znatnim sadržajem ugljenih hidrata i celuloze
bogatstvom mineralnih sastojaka i vitamina, kao i sadržajem drugih hranjivih sastojaka kao što su enzimi, organske kiseline, antocijani, tanini i dr.

Zbog ovakvog sadržaja, prije svega, mineralnih sastojaka, vitamina, celuloze, enzima i drugih koji imaju prevashodno zaštitnu ulogu u organizmu, kao i sadržaju voćnih šećera koji predstavljaju vrlo pogodne izvore energije, voće i povrće ima veliki značaj za ljudsko zdravlje.

Osnovne zajedničke odlike voća su:

relativno mala energetska vrijednost, osim kod nekih vrsta, kao što su: banane, kesten, orah, lješnjak, badem. Isto vrijedi i za sušeno voće: suhe šljive, suhe smokve, suho grožđe);
visok sadržaj vode, s tim što se izuzimaju ljuskasto i sušeno voće;
znatan sadržaj ugljenih hidrata, a naročito voćnih šećera glukoze i fruktoze;
mali sadržaj proteina i masti, izuzimajući ljuskasto voće;
bogatstvo u mineralnih sastojaka i vitamina;
znatan sadržaj celuloze (biljna vlakna), organskih kiselina i drugih sastojaka (pektini, antocijani i drugi ).

Voće je bogat izvor vitamina, mada u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje vitamina. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u pokožici i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suha šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe.